Bramante 4b5y18
This document was ed by and they confirmed that they have the permission to share it. If you are author or own the copyright of this book, please report to us by using this report form. Report 3i3n4
Overview 26281t
& View Bramante as PDF for free.
More details 6y5l6z
- Words: 1,111
- Pages: 27
VISOKA RENESANSA arhitektura
VISOKA RENESANSA • CINQUECENTO • 16.st. • RIM krajem 15.st. postaje važno središte pokroviteljstva umjetnosti. Dugo je bio zapostavljen zbog papina izgnanstva u Avignon. • Povratkom pape u Rim, uljepšava se grad i Vatikan • 1482. započinje oslikavanje zidova Sikstinske kapele s prizorima: Stari i Novi zavjet, Mojsije i Krist • Perugino (1482.Predaja ključeva), Botticelli, Signorelli, Ghirlandaio, … • Prostorna jasnoća postignuta je točnom matematičkom perspektivom • Najznačajnija umjetnička središta: Firenza, Venecija
Visoka renesansa • • • •
Veliki umjetnici 16. st. Arhitekti Bramante, Paladio, Sansovino… Slikari: Leonardo,Michelangelo, Rafael Giorgione, Tizian,Tintoretto,Veronese …
Donato BRAMANTE, 1444 – 1514. • Graditeljstvo je učio u Urbinu kod Lucijana Laurane-Vranjanina. Na njegov rad utjecali su radovi Albertija, Bruneleschija, Mantegne i Ercole de Robertija. • U početku je djelovao u Milanu, gdje je izveo svoje glavno djelo, crkvu Sta Maria dele Grazie. • 1499. dolazi u Rim i stupa u službu pape Aleksandra VII. • Prešavši u Rim razvio je svoj stil do čistih arhitektonskih oblika karakterističnih za visoku renesansu. • Za vrijeme pape Julija II. vodio je radove na dograđivanju Vatikana, a izradio je i projekt za crkvu Sv. Petra u obliku grčkog križa. • Nijedno njegovo djelo nije izvedeno u cijelosti, mnoga su porušena i pregrađena, a izvršio je presudan utjecaj na građevni stil visoke renesanse.
Bramante • Apsida crkve Santa Maria della Grazie, Milano • Ovdje Bramante usvaja nova pravila renesansnog graditeljstva s pečatom klasike i spaja ih s dozom čvrstine svojstvene srednjovjekovnom graditeljstvu • Spaja jasnoću i red renesanse i srednjovjekovnu snagu • Prva mu djela nastaju u Milanu, 1480-97.
Bramante • Crkva Sta Maria dele Grazie u Milanu, 1481-97.
Donato BRAMANTE, 1444 – 1514. • Tempietto, San Pietro in Montorio, Rim, 1502-11. • U dvorištu crkve • Građevina cilindričnog oblika, manjih razmjera, s kupolom i kružnom kolonadom od 16 dorskih stupova iznad kojih teče dekorativna balustrada • Primjena izrazito antičkih arhitektonskih elemenata • Odbacivanje svih ukrasa osim arhitektonskih elemenata • U savršenoj harmoniji svi dijelovi, kao na klasičnom hramu • Lagani i ljupki karakter
Bramante, Tempietto, 1502-14. • •
Podnožje od 3 stepenice i strogi dorski red kolonade Dorski red stvara efekte svjetla i sjene između baze sa stepenicama i arhitrava s balustradom, iznad koje, na visokom tamburu s nišama, stoji nježna kupola, koja kruni centralnu cilindričnu masu, kompaktnu os vanjskog, dinamičnijeg oblika
Bramante • Originalni tlocrt za baziliku sv. Petra, 1506. • Sjajni projekt • Izradio osnovu u obliku grč. križa s velikom centralnom i četiri pobočne kupole
Bramante, Sv.Petar, Rim • Zamislio je i 4 jednaka pročelja • Isti strogi klasični oblici kao na Tempiettu, kupole, polukupole, kolonade i zabati • Golema kupola kruni križište bačvasto nadsvođenih krakova grčkog križa, a 4 manje kupole i visoki ugaoni tornjevi ispunjavaju kutove
Bramante, Studija za Tempietto (desno), Michelangelov projekt za baziliku Sv.Petra (dole)
Bramante, Sv.Petar, Rim •
Brončana medalja s prikazom Bramanteova projekta za crkvu sv. Petra
BRAMANTE • Papinski arhitekt za vrijeme Julija II. • 1504. pristupa svojim kapitalnim radovima: IZGRADNJA VATIKANSKE PALAČE I PROJEKTIRANJE BAZILIKE SV. PETRA • Papa Julije II., velike vizije i zamisli • Stara crkva Sv.Petra bila je u izrazito lošem stanju. Odlučio je napraviti novu crkvu koja će zasjeniti sve spomenike carskog Rima • Posao je povjerio Bramanteu, najuglednijem arhitektu u gradu • Bramante ruši staru crkvu sv. Petra - Bramante-ruinante
BRAMANTE • Odbacuje 1000-ljetnu zap. tradiciju da je crkva duguljasta dvorana gdje vjernici gledaju prema istoku u smjeru gl. oltara gdje se čita misa • U svojoj težnji prema pravilnosti i harmoniji koji su jedini mogli biti dostojni tog svetog mjesta, projektirao je crkvu kvadratnog oblika, tj. centralnu građevinu s upisanim grčkim križem i s kapelicama simetrično raspoređenima uokolo. • Također crkva je trebala biti i okrunjena ogromnom kupolom oslonjenom na kolosalne lukove
Bramante - Michelangelo • • • • • •
Nadao se da će uspjeti spojiti dojmove Koloseja i Panteona, i proučavao ih 1513. Bramante umire; crkva ostala nedovršena, veliki su novci trebali za taj projekt PRODAJA OPROSTA GRIJEHA ZA PRIKUPLJANJE NOVCA ZA GRADNJU NOVE CRKVE (Petrov novčić) izazvala otpor Reformacija, Luther Ništa od projekta U narednim desetljećima mijenja se Bramanteov izvorni projekt, tako da današnji Sv. Petar ima malo zajedničkoga s originalnim projektom, osim svojih divovskih dimenzija
•
Giovanni Gioconda iz Verone, Giuliano da Sangallo i Antonio da Sangallo mlađi nastavljaju Bramanteov projekt mijenjajući ga i nagrđujući ga kompromisnim rješenjima
•
1547. MICHELANGELO je od pape Pavla III. Dobiva nalog završiti crkvu, vraća se na Bramanteov projekt i konstruira velebnu KUPOLU CRKVE Nakon Michelangelove smrti 1564., Giacomo della Porta 1573. nastavlja gradnju crkve ponešto mijenjajući projekt. Kupolu su dovršili Michelagelovi nasljednici od 1588-1593. 1606. na zahtjev pape Pavla VI. Carlo Maderno dograđuje uzdužnu lađu katedrale (za dva traveja) i čini je crkvom u obliku latinskog križa, te izvodi baroknu fasadu i tako modificira cijeli odnos kupole i pročelja.
• • •
ANDREA PALLADIO,1508-1580. • • • •
1541. u rimu proučava antičke spomenike Palače po Vicenzi Elementi arhitektonskog klasičnog izričaja Sklad razmjera i upotreba klasičnih stilovateorije su mu sustavno izložene u Četiri knjige o arhitekturi objavljene 1570. • Uspjeh u Vicenzi otvorio mu je i vrata venecije • Za mletačke patricije realizira vile u klasicističkom stilu • Službeni je arhitekt Republike Venecije nakon Sansovinove smrti 1570.
Andrea Paladio, Villa Rotonda, Vicenza, 1550. • Villa Rotonda, započeta 1550. • Na vrlo originalan način usklađuje klasični zabat s ostatkom arhitekture • Svojom će kupolom i pročeljem u obliku hrama silno utjecati na arhitekturu kasnijeg doba • 4 jednake fasade koje uranjaju u pejzaž
Paladio, Villa Rotonda • •
Tlocrt Čistoća antičkog hrama • Potpuno simetrična centralna građevina s 4 portika kakve nalazimo na ant.hramovima, a koji su spojeni sa savršenim kvadratom sredine
A.Paladio, S. Giorgio Maggiore, Venecija, projektirano 1565. • Fasada crkve S. Giorgio Maggiore • Projektirano 1565. • Položio je nacrt visokog i uskog hrama preko drugog, nižeg i šireg, tako da oni odražavaju različitu visinu višeg glavnog broda i pobočnih brodova
A.Paladio, S. Giorgio Maggiore, Venecija, projektirano 1565.
Jacopo sansovino • • • • • • •
Knjižnica sv. Marka, 1535-37. Bogat reljefni omotač Prizemlje-arkade rimskog drskog reda, nadahnute kolosejem Prvi kat-jonski kapiteli Iznad je arhitrav, friz i vijenac Na vrhu je balustrada s kipovima u prirodnoj veličini, obelisci na u kutovima Pomalo ekstravagantna ornamentika pročelja sugerira dojam izobilja koje navještava kako je Venecija postala novim Rimom
• • • •
Kovnica novca Lijevo od Knjižnice Rustična fasada Moć i čvrstoća dorskog stila u kontrastu je s bogatom kombinacijom dorskog i jonskog stila knjižnice
• Mala lođa, 1537. • Korišten dekorativni korintski stil • Bijeli istarski mramor u kombinaciji s drugim vrstama obojenog mramora • Mladi patriciji se tu sastajali • Skulptorska dekoracija ističe ugled i moć Venecije
VISOKA RENESANSA • CINQUECENTO • 16.st. • RIM krajem 15.st. postaje važno središte pokroviteljstva umjetnosti. Dugo je bio zapostavljen zbog papina izgnanstva u Avignon. • Povratkom pape u Rim, uljepšava se grad i Vatikan • 1482. započinje oslikavanje zidova Sikstinske kapele s prizorima: Stari i Novi zavjet, Mojsije i Krist • Perugino (1482.Predaja ključeva), Botticelli, Signorelli, Ghirlandaio, … • Prostorna jasnoća postignuta je točnom matematičkom perspektivom • Najznačajnija umjetnička središta: Firenza, Venecija
Visoka renesansa • • • •
Veliki umjetnici 16. st. Arhitekti Bramante, Paladio, Sansovino… Slikari: Leonardo,Michelangelo, Rafael Giorgione, Tizian,Tintoretto,Veronese …
Donato BRAMANTE, 1444 – 1514. • Graditeljstvo je učio u Urbinu kod Lucijana Laurane-Vranjanina. Na njegov rad utjecali su radovi Albertija, Bruneleschija, Mantegne i Ercole de Robertija. • U početku je djelovao u Milanu, gdje je izveo svoje glavno djelo, crkvu Sta Maria dele Grazie. • 1499. dolazi u Rim i stupa u službu pape Aleksandra VII. • Prešavši u Rim razvio je svoj stil do čistih arhitektonskih oblika karakterističnih za visoku renesansu. • Za vrijeme pape Julija II. vodio je radove na dograđivanju Vatikana, a izradio je i projekt za crkvu Sv. Petra u obliku grčkog križa. • Nijedno njegovo djelo nije izvedeno u cijelosti, mnoga su porušena i pregrađena, a izvršio je presudan utjecaj na građevni stil visoke renesanse.
Bramante • Apsida crkve Santa Maria della Grazie, Milano • Ovdje Bramante usvaja nova pravila renesansnog graditeljstva s pečatom klasike i spaja ih s dozom čvrstine svojstvene srednjovjekovnom graditeljstvu • Spaja jasnoću i red renesanse i srednjovjekovnu snagu • Prva mu djela nastaju u Milanu, 1480-97.
Bramante • Crkva Sta Maria dele Grazie u Milanu, 1481-97.
Donato BRAMANTE, 1444 – 1514. • Tempietto, San Pietro in Montorio, Rim, 1502-11. • U dvorištu crkve • Građevina cilindričnog oblika, manjih razmjera, s kupolom i kružnom kolonadom od 16 dorskih stupova iznad kojih teče dekorativna balustrada • Primjena izrazito antičkih arhitektonskih elemenata • Odbacivanje svih ukrasa osim arhitektonskih elemenata • U savršenoj harmoniji svi dijelovi, kao na klasičnom hramu • Lagani i ljupki karakter
Bramante, Tempietto, 1502-14. • •
Podnožje od 3 stepenice i strogi dorski red kolonade Dorski red stvara efekte svjetla i sjene između baze sa stepenicama i arhitrava s balustradom, iznad koje, na visokom tamburu s nišama, stoji nježna kupola, koja kruni centralnu cilindričnu masu, kompaktnu os vanjskog, dinamičnijeg oblika
Bramante • Originalni tlocrt za baziliku sv. Petra, 1506. • Sjajni projekt • Izradio osnovu u obliku grč. križa s velikom centralnom i četiri pobočne kupole
Bramante, Sv.Petar, Rim • Zamislio je i 4 jednaka pročelja • Isti strogi klasični oblici kao na Tempiettu, kupole, polukupole, kolonade i zabati • Golema kupola kruni križište bačvasto nadsvođenih krakova grčkog križa, a 4 manje kupole i visoki ugaoni tornjevi ispunjavaju kutove
Bramante, Studija za Tempietto (desno), Michelangelov projekt za baziliku Sv.Petra (dole)
Bramante, Sv.Petar, Rim •
Brončana medalja s prikazom Bramanteova projekta za crkvu sv. Petra
BRAMANTE • Papinski arhitekt za vrijeme Julija II. • 1504. pristupa svojim kapitalnim radovima: IZGRADNJA VATIKANSKE PALAČE I PROJEKTIRANJE BAZILIKE SV. PETRA • Papa Julije II., velike vizije i zamisli • Stara crkva Sv.Petra bila je u izrazito lošem stanju. Odlučio je napraviti novu crkvu koja će zasjeniti sve spomenike carskog Rima • Posao je povjerio Bramanteu, najuglednijem arhitektu u gradu • Bramante ruši staru crkvu sv. Petra - Bramante-ruinante
BRAMANTE • Odbacuje 1000-ljetnu zap. tradiciju da je crkva duguljasta dvorana gdje vjernici gledaju prema istoku u smjeru gl. oltara gdje se čita misa • U svojoj težnji prema pravilnosti i harmoniji koji su jedini mogli biti dostojni tog svetog mjesta, projektirao je crkvu kvadratnog oblika, tj. centralnu građevinu s upisanim grčkim križem i s kapelicama simetrično raspoređenima uokolo. • Također crkva je trebala biti i okrunjena ogromnom kupolom oslonjenom na kolosalne lukove
Bramante - Michelangelo • • • • • •
Nadao se da će uspjeti spojiti dojmove Koloseja i Panteona, i proučavao ih 1513. Bramante umire; crkva ostala nedovršena, veliki su novci trebali za taj projekt PRODAJA OPROSTA GRIJEHA ZA PRIKUPLJANJE NOVCA ZA GRADNJU NOVE CRKVE (Petrov novčić) izazvala otpor Reformacija, Luther Ništa od projekta U narednim desetljećima mijenja se Bramanteov izvorni projekt, tako da današnji Sv. Petar ima malo zajedničkoga s originalnim projektom, osim svojih divovskih dimenzija
•
Giovanni Gioconda iz Verone, Giuliano da Sangallo i Antonio da Sangallo mlađi nastavljaju Bramanteov projekt mijenjajući ga i nagrđujući ga kompromisnim rješenjima
•
1547. MICHELANGELO je od pape Pavla III. Dobiva nalog završiti crkvu, vraća se na Bramanteov projekt i konstruira velebnu KUPOLU CRKVE Nakon Michelangelove smrti 1564., Giacomo della Porta 1573. nastavlja gradnju crkve ponešto mijenjajući projekt. Kupolu su dovršili Michelagelovi nasljednici od 1588-1593. 1606. na zahtjev pape Pavla VI. Carlo Maderno dograđuje uzdužnu lađu katedrale (za dva traveja) i čini je crkvom u obliku latinskog križa, te izvodi baroknu fasadu i tako modificira cijeli odnos kupole i pročelja.
• • •
ANDREA PALLADIO,1508-1580. • • • •
1541. u rimu proučava antičke spomenike Palače po Vicenzi Elementi arhitektonskog klasičnog izričaja Sklad razmjera i upotreba klasičnih stilovateorije su mu sustavno izložene u Četiri knjige o arhitekturi objavljene 1570. • Uspjeh u Vicenzi otvorio mu je i vrata venecije • Za mletačke patricije realizira vile u klasicističkom stilu • Službeni je arhitekt Republike Venecije nakon Sansovinove smrti 1570.
Andrea Paladio, Villa Rotonda, Vicenza, 1550. • Villa Rotonda, započeta 1550. • Na vrlo originalan način usklađuje klasični zabat s ostatkom arhitekture • Svojom će kupolom i pročeljem u obliku hrama silno utjecati na arhitekturu kasnijeg doba • 4 jednake fasade koje uranjaju u pejzaž
Paladio, Villa Rotonda • •
Tlocrt Čistoća antičkog hrama • Potpuno simetrična centralna građevina s 4 portika kakve nalazimo na ant.hramovima, a koji su spojeni sa savršenim kvadratom sredine
A.Paladio, S. Giorgio Maggiore, Venecija, projektirano 1565. • Fasada crkve S. Giorgio Maggiore • Projektirano 1565. • Položio je nacrt visokog i uskog hrama preko drugog, nižeg i šireg, tako da oni odražavaju različitu visinu višeg glavnog broda i pobočnih brodova
A.Paladio, S. Giorgio Maggiore, Venecija, projektirano 1565.
Jacopo sansovino • • • • • • •
Knjižnica sv. Marka, 1535-37. Bogat reljefni omotač Prizemlje-arkade rimskog drskog reda, nadahnute kolosejem Prvi kat-jonski kapiteli Iznad je arhitrav, friz i vijenac Na vrhu je balustrada s kipovima u prirodnoj veličini, obelisci na u kutovima Pomalo ekstravagantna ornamentika pročelja sugerira dojam izobilja koje navještava kako je Venecija postala novim Rimom
• • • •
Kovnica novca Lijevo od Knjižnice Rustična fasada Moć i čvrstoća dorskog stila u kontrastu je s bogatom kombinacijom dorskog i jonskog stila knjižnice
• Mala lođa, 1537. • Korišten dekorativni korintski stil • Bijeli istarski mramor u kombinaciji s drugim vrstama obojenog mramora • Mladi patriciji se tu sastajali • Skulptorska dekoracija ističe ugled i moć Venecije
Related Documents 3h463d
Bramante 4b5y18
July 2021 0
Donato Bramante 5l6o5a
December 2019 52
Bramante Historia j4d61
March 2021 0
Donato Bramante 5l6o5a
November 2019 66
Arnaldo Bruschi. Bramante 6a4k3z
April 2022 0More Documents from "Atna25" 1x296d