Ljudsko Tijelo - Kosti I Mišići 5by62

a krvnih nizam strirana van i ako radi emijski i elu.

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.

© 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.

© 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11

© 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.

© 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected] Code: KEB-11

Znate li da u ljudskom tijelu ima oko 96.000 kilometara krvnih žila? I da je vaše tijelo savršeno programirani mehanizam čije će vas funkcioniranje doslovce impresionirati? Ilustrirana enciklopedija Ljudsko tijelo na zanimljiv, jednostavan i pristupačan način u pet nastavaka detaljno otkriva kako radi naš organizam, od čega se sastoji i kakvi se složeni kemijski i biološki procesi svakog dana odvijaju u našem tijelu.

© 2008 Brijbasi Art Press Limited India Office: A-81, Sector V, Noida, 201301 E-mail: [email protected]

Ljudsko tijelo k o s t i

i

m i š i ć i

frontalna kost parijetalna kost

Ljudski kostur (skeletni sustav) Ljudski je kostur potpora tijelu. Jednako tako štiti i osjetljive unutrašnje organe. Ljudski se kostur sastoji od pojedinačnih ili povezanih kostiju. Te su kosti učvršćene ligamentima, tetivama, mišićima i hrskavicama. Kostur se neprestano mijenja kako tijelo stari. Odrasli čovjek ima 206 kostiju, a novorođenče oko 270.

temporalna kost gornja vilica cervikalna kralježnica

očna šupljina prednji nosni otvor gornji zubi donji zubi donja čeljust ključna kost

rebrena hrskavica

duga prsna kost nadlaktična kost

pravo rebro

dvanesto rebro kost kuka

torakalna kralježnica

kost podlaktice lakatna kost

lažno rebro

karpalne kosti falange

lumbalna kralježnica križa trtična kost pubični zglob

metakarpalne kosti

sjedna kost

Dijelovi kostura Ljudski se kostur dijeli na dva dijela: osovinski (središnji) te vanjski kostur, koji čine kosti povezane s osovinskim. Osovinski se dio sastoji od 80 kostiju. To su kosti glave, stup kralješnice, rebra i prsna kost. One čine vertikalu, odnosno osovinu tijela. Vanjski se kostur sastoji od 126 kostiju koje uključuju kosti udova i potporne kosti.

pubična kost

Najduža i najkraća

Kosti u ljudskom tijelu

Najduža kost našeg kostura je bedrena kost – femur. Najkraća je takozvana stremenska kost u uhu.

bedrena kost patela tibija fibula kost gležnja

tarzalne kosti

metatarzalne kosti falange

2

Ljudsko tijelo

Ljudsko tijelo

3

Vrste hrskavica

Kosti i hrskavica

ligament

Kosti su snažna tkiva koja povezuju endoskeleton, odnosno unutrašnji kostur. Potpora su strukturi tijela i štite unutrašnje organe. Hrskavice su čvrsta vezivna tkiva. Izgrađene su od stanica koje se nazivaju hondrociti. Hrskavice su u zglobovima, rebrima, uhu, nosu, grlu i među diskovima kralješnice.

Vrste koštanog tkiva

spužvasta kost

mišić epifizealna linija

tetiva

koštana srž

Presjek kosti

Sastav kostiju Kosti su sastavljene od kalcija, fosfora, natrija i drugih minerala te kolagena. One omogućavaju kretanje te imaju ulogu u formiranju stanica i spremanju minerala. 4

Ljudsko tijelo

spužvasta kost

šupljina koštane srži

Postoje dvije vrste koštanog tkiva: kompaktno (čvrsto) i porozno (šupljikavo). Razlikuju se prema gustoći. Kompaktne su kosti čvrste i snažne te čine zaštitni, vanjski dio svih kostiju. Porozne su kosti unutar kompaktnih kostiju i vrlo su šupljikave.

Hijalina hrskavica u zglobovima i unutar kostiju

Elastična hrskavica u uški (vanjski dio uha) i cjevastim dijelovima poput grkljana

Vrste kostiju Postoje četiri vrste kostiju: Duge kosti – kosti bedra, nogu, ruku i podlaktice Kratke kosti – kosti ručnog i skočnog (nožnog) zgloba Plosnate kosti – na gornjem dijelu lubanje Nepravilne kosti – u lubanji i kralješnici

Fibrozna hrskavica u dijelovima kojima je potrebna velika potpora i snaga, poput mjesta na kojima se tetive ili ligamenti vežu za kosti Ljudsko tijelo

5

Zglobovi i ligamenti Zglobovi su mjesta gdje se sastaju dvije kosti. Najvažniji su za održavanje cjeline ljudskog kostura. Ligamenti su vezivne trake građene od kolagena. Omogućavaju da zglobovi budu stabilni, fleksibilni i pokretljivi. Ligamenti su također u mnogim drugim organima, poput maternice, mjehura, jetre i dijafragme.

bočni greben unutrašnjost zdjelice

veliki trohanter femura

ramus pubične kosti

sjedna kost iliofemoralni ligament

radius

ulna (lakatna kost)

Vrste zglobova prema kretnjama

Zglob kuka

Ligamenti, osobito oni u skočnom zglobu i koljenu, mogu se oštetiti pri jakim uganućima ili naprezanjima zglobova i koljena. Male ozljede ligamenata mogu se ublažiti stavljanjem leda, zavoja ili ponekad fizikalnom terapijom. Ipak, ako se ligament rascijepi, to može zahtijevati kiruršku intervenciju ili će trebati vremena da zaraste kako treba. Ljudsko tijelo

Tri su vrste zglobova: vlaknasti, hrskavični i pravi (sinovijalni) zglobovi Vezivni zglobovi povezuju kosti, ali ne dopuštaju nikakvu kretnju. Vežu kosti lubanje i zdjelice. Hrskavični zglobovi povezuju kosti koje su spojene hrskavicom. Dopuštaju male kretnje. Pravi (sinovijalni) zglobovi omogućavaju snažne kretnje i ispunjeni su sinovijalnom tekućinom.

karpalna kost

Vrste zglobova

Ozljeda ligamenata

6

Vrste zglobova prema osnovnom sastavu

bedrena kost

Prema kretnjama, zglobovi se dijele na šest vrsta: Kutni – omogućuju kretnje samo u jednoj ravnini Ravni - omogućuju samo najjednostavnije kretnje klizanja između ravnih zglobnih ploha Obrtni – omogućuju samo vrtnju (rotaciju) oko središnje osovine zgloba Jajoliki – omogućuju kretnje u dva smjera Sedlasti – također omogućuju kretnje u dva smjera Kuglasti – najpokretljiviji su i omogućuju kretnje u svim smjerovima Ljudsko tijelo

7

Lubanja

frontalna kost parijetalna kost

Lubanja je svojevrsni okvir glave. Štiti mozak i osjetilne organe od ozljeda.

nazalna kost temporalna kost

Dijete u trenutku rođenja ima oko 45 kosti u lubanji. No poslije, kad odraste, ima ih samo 29. Te su kosti podijeljene u dvije osnovne skupine: kosti gornjeg dijela lubanje i kosti lica (prednji dio)

lakrimalna kost

Gornji dio lubanje (cranium) Sastoji se od osam kostiju. Te kosti drže i štite mozak. Kosti gornjeg dijela lubanje su frontalna kost, parijetalna, temporalna, etmoidna itd. Frontalna kost formira čelo, očne šupljine i prednji dio gornjeg djela lubanje. Parijetalne kosti, ima ih dvije, čine vrh i bočne strane gornjeg dijela lubanje. Temporalne kosti, postoje dvije, formiraju donji i središnji dio gornjeg dijela lubanje. Etmoidne kosti formiraju dio između očiju.

etmoidna kost

nazalna šupljina

gornja vilica

zigomatska kost

ramus donje čeljusti

molar gornji zubi

donja čeljust

Kosti lubanje

donji zubi

Područje lica Kosti u uhu Tri tanašne kosti koje su u uhu također su dio lubanje. Poznate su kao koščice. Čine ih dijelovi koje nazivamo čekić, nakovanj i stremen.

8

Ljudsko tijelo

Sastoji se od 14 kostiju. Te kosti oblikuju čeljusti, obraze i nos. Kosti lica uključuju mandibulu (donju čeljust), maksilu, zigomatske kosti, lakrimalne kosti, raonik (vomer) i nazalne kosti nosa. Mandibula je kost u donjem dijelu čeljusti i ujedno jedina kost u lubanji koja se može micati. Maksila ili gornji dio čeljusti čine dvije kosti. Zigomatska kost sastoji se od dvije kosti koje formiraju gornji dio obraza. Lakrimalne kosti su dvije kosti koje oblikuju unutarnji kut oba oka. Raonik i nazalna kost čine nos. Ljudsko tijelo

9

Prsni koš

prava rebra

prsna kost

rebrena hrskavica prvo rebro

Prsni koš je poput kaveza koji se sastoji od 12 pari rebrenih kostiju. U torakalnom je području, na dijelu između glave i trbušne šupljine.

kostohondralni spoj

Prsni koš zatvara prsnu šupljinu. Štiti srce, pluća, trbuh, slezenu i bubrege od ozljeda. Također pomaže pri disanju tako što se širi, a tako omogućuje i plućima da se šire i skupljaju.

četvrto rebro

šesto rebro

prsni koš

Rebrene kosti

osmo rebro

Prsni je koš sastavljen od tri tipa rebrenih kostiju: pravih, lažnih i tekućih rebara. Pravim rebrima nazivamo prvih sedam pari rebara. Ta su rebra povezana sa sternumom, dugačkom prsnom kosti, i protežu se otraga do kralješnice. Lažna rebra čine sljedeća tri para kostiju. Kraća su od pravih rebara. Nadovezuju se na najniže pravo rebro na prednjoj strani i kralješnicu na stražnjoj. Tekuća rebra su posljednja dva para rebara. Najmanja su od svih rebara i vezana su samo uz kralješnicu.

sternokostalni zglob

ksifoidni nastavak lažna rebra tekuća rebra

10

Ljudsko tijelo

treće rebro

drugo rebro

Struktura prsnog koša

kostalna margina

peto rebro deseto rebro

deveto rebro

sedmo rebro

Tipična i atipična rebra Rebra od trećeg do devetog poznata su kao tipična rebra jer imaju jednaku građu. Sva ta rebra imaju glavu razdvojenu na dvije plohe nalik na krijestu. Unutrašnja površina ima brazde koje čuvaju živce i krvne žile. Prvo, drugo, deseto i dvanaesto rebro poznata su kao atipična jer svako od njih ima drukčiju građu. Ljudsko tijelo

11

Lakat

Teniski lakat

nadlaktična kost

Lakat je zglob između nadlaktične kosti (humerusa) i prednjih ramenih kostiju (ulne i radiusa). Zglob lakta omogućava kretnje samo u jednom smjeru. Lakat je učvršćen i stabiliziran s nekoliko ligamenata. Ti ligamenti uključuju ulnarni kolateralni, radijalni kolateralni i anularne ligamente. Zglob je zaštićen kapsulom i podmazuje ga jedna velika bursa – vrećica ispunjena tekućinom, smještena između kosti i tetive.

Lakat je izvrgnut mnogim ozljedama zato što u njegovu pokretanju sudjeluje nekoliko mišića, kostiju i ligamenata. Jedna od češćih ozljeda lakta je takozvani teniski lakat (lateralni epikondilitis).

radijalni kolateralni ligament

kolateralni ligament lakatne kosti

tetiva tricepsa

Zglob lakta Zglob lakta je zapravo skup triju zglobova. Trohleja humerusa spaja se s ulnom, kapitulum humerusa spaja se s glavom radiusa. Treći zglob je superiorni radioulnarni zglob.

anularni ligament

lakatna kost

vrećica s tekućinom kapitulum

radius

Zglob lakta 12

Ljudsko tijelo

trochlea

lakatna kost

tetiva bicepsa

kvrga lakta

radius unutarnji mišić

presjek zgloba lakta Ljudsko tijelo

13

Gležanj

Pokret skočnog zgloba Zglob nožnog članka omogućava dvije različite vrste pokreta: dorzifleksiju i plantarnu fleksiju. Dorzifleksija omogućava zglobu podizanje prstiju kad se stoji samo na petama. Plantarna fleksija omogućava kretnje prstima prema dolje, kad se stoji na prstima.

Gležanj (skočni zglob) je mjesto gdje se sastaju stopalo i noga. To je sinovijalni spojni zglob koji se sastoji od subtalarnog zgloba i pravog zgloba nožnog članka. Pravi zglob nožnog članka sastoji se od triju kosti: tibije, fibule i talusa. Zglob omogućava nožnom članku kretanje gore-dolje. Subtalarni zglob obuhvaća dvije kosti: talus i kalkaneus (kost pete). Taj zglob omogućava gležnju kretnje lijevo-desno.

Ligamenti Postoje dvije skupine ligamenata u gležnju: lateralni kolateralni ligamenti i medijalni kolateralni (deltoidi). Lateralni kolateralni ligamenti su grupa od pet ligamenata: prednji talofibularni, kalkaneofibularni, talokalkanealni ligament, stražnji talokalkanealni i stražnji talofibularni ligament. Medijalni su skupina od četiri ligamenta: tibijalni vikularni ligament, kalcenotibijalni, prednji talotibijalni i stražnji talotibijalni ligament.

tibija

stražnji talofibularni ligament

kost gležnja

prednji talofibularni ligament kalkaneofibularni ligament

Kosti i ligamenti u skočnom zglobu

petna kost

tetiva mišića lista cuboid

14

Ljudsko tijelo

peta metatarzalna kost Ljudsko tijelo

15

Kretnja

Koljeno

Presjek koljena

Zglob koljena omogućava nekoliko vrsta kretnji koje uključuju svijanje, rastezanje, zaključavanje i otključavanje koljena te laganu rotaciju.

Koljeno je najveći zglob u tijelu koji spaja femur i tibiju. To je sinovijalni zglob pokriven čašicom, koja je poznata kao patela. Koljeno je sastavljeno od dvaju različitih zglobova: femoropatelarnog i femorotibijalnog zgloba. Femoropatelarni zglob spaja prednjicu femura sa sezamoidnom kosti i patelom. Femorotibijalni zglob spaja femur i tibiju. bedrena kost

Kosti i ligamenti Koljeno je zglob s trima kostima: femurom ili bedrenom kosti, tibijom i patelom odnosno čašicom koljena. Dva važna ligamenta koja su u koljenu prednji su krucijalni ligament i stražnji krucijalni ligament. Važni su za stabilnost koljena.

artikularna hrskavica

artikularna šupljina

stražnji krucijalni ligament

tibija

16

Ljudsko tijelo

vrećica s tekučinom

patela

vrećica s tekućinom

prednji krucijalni ligament Ljudsko tijelo

17

mišić ekstenzor radialis longus

transverzalna vlakna ekstenzora

Mišići koji rade Mišići su odgovorni za pokretanje raznih dijelova tijela. Pomažu u našem svakodnevnom kretanju. Mišići mogu samo gurati, ne mogu vući. Mišićne se kretnje dijele na dvije vrste: svjesne i nesvjesne. Svjesne kontrolira čovjek, dok su nesvjesni, poput kontrakcija srčanog mišića ili treptanja kapcima, automatski.

mišić ekstenzor radialis brevis

mišić ekstenzor digiti minimi

mišić ekstenzor digitorum

Mišići koji rade

mišić ekstenzor pollicis longus

19

tetiva flexora digitoruma

stražnja tibijalna tetiva

tetiva flexora hallucisa

Mišići proizvode kretnju svijanjem kostiju u pokretljivim zglobovima. Rade to zahvaljujući svojoj mogućnosti da se skupljaju i vraćaju u prvobitnu veličinu. Kontrakcija u mišićima događa se zahvaljujući mišićnim vlaknima. Do kontrakcije dolazi kad motorički živac u mišićnim vlaknima šalje električne impulse. Ti impulsi uzrokuju skraćivanje mišićnih vlakana što proizvodi kretnju. Energija za tu kretnju proizlazi iz kemijske energije uskladištene u tijelu, a nju dobivamo iz hrane koju konzumiramo.

mišić ekstenzor pollicis brevis

Mišići u paru Kako bi proizveli kretnje u tijelu, mišići uvijek rade u paru. Kontrakcija mišića ili skupine mišića obično je izbalansirana izduživanjem ili opuštanjem druge skupine mišića.

Kretnje koje proizvode mišići

tetiva peroneusa brevisa

tetiva peroneusa longusa

ahilova tetiva

Drhtavica Mišići tijelu omogućavaju toplinu spajajući glukozu s kisikom. Kad tjelesna temperatura padne ispod normale, mišići se počnu snažno grčiti kako bi spojili još više glukoze i kisika. Rapidno grčenje mišića poznato je kao drhtavica.

kosti pete

18

Ljudsko tijelo

Ljudsko tijelo

Vrste mišića

Glatki mišići

Ljudsko se tijelo sastoji od više vrsta mišića. Dijelimo ih u tri različite skupine.

Te su tri grupe mišića: poprečno prugasti (skeletni), srčani i glatki. Svaka je skupina mišića zadužena je za drugu funkciju.

Glatki su mišići u probavnom sustavu, u krvnim žilama, u mjehuru, u dišnim putovima i u maternici. Ti su mišići složeni u slojevima. Oni također rade automatski.

Poprečno-prugasti mišići Pričvršćeni su uz ljudski kostur. Ti su mišići zajedno s kosturom odgovorni za kretanje tijela. Zovu se poprečnoprugasti zato što po sebi imaju poprečno postavljene svijetle i tamne pruge. Kretnje tih mišića mogu se svjesno kontrolirati. Omogućavaju tijelu snagu i izdržljivost.

Srčani mišić Srčani mišić (miokard) je mišić smješten u srcu. Pomaže mu da pumpa krv. Srčani mišić radi automatski.

Muškarac rasteže mišiće 20

Ljudsko tijelo

Ljudsko tijelo

21

frontalis

Mišićni sustav

temporalis

orbicularis oculi orbicularis oris pectoralis major

Mišićni je sustav mreža mišića u ljudskom tijelu. Sustav omogućava kretanje tijela.

Najduži i najmanji mišić

masseter trapezius

deltoid

biceps brachii triceps Mišićni je sustav također odgovoran za funkcioniranje važnih organa u tijelu, poput srca ili pluća. Jednako tako pomaže brachioradialis da tijelo ostane toplo.

tetiva bicepsa brachii

brachioradialis

adductor longus

bicipital aponeurosis

Tetive Tetive su rebrasta, čvrsta vezivna tkiva. Povezuju mišiće i kosti. Sačinjene su od kolagen što ih čini jačima čak i od mišića. Fleksibilne su i mogu izdržati stalni pritisak za vrijeme pokretanja mišića.

rectus femoris

gastrocnemius soleus tibia tetive extensor digitorum longus tetive extensor hallucis longus Ljudsko tijelo

Hypothenar longus adductor longus

sartorius patella

22

Stapedius, mišić u uhu, najmanji je u mišićnom sustavu. Sartorius, mišić koji se proteže od pojasa do koljena, najduži je u mišićnom sustavu.

peroneus longus tibialis prednji

donji extensor retinaculum tetive extensor hallucis longus

Mišići u tijelu Ljudsko tijelo

23

Sadržaj Ljudski kostur (skeletni sustav) … 2 Kosti i hrskavica … 4 Zglobovi i ligamenti … 6 Lubanja … 8 Prsni koš … 10 Lakat … 12 Gležanj … 14 Koljeno … 16 Mišići koji rade … 18 Vrste mišića … 20 Mišićni sustav … 22

Izdavač: 24sata d.o.o. Prijevod: Jasmina Sarić Čedić Lektura: Snježana Babić Višnjić Tisak: Radin print d.o.o. Ljudsko tijelo cjelina - 978-953-323-148-8 Ljudsko tijelo 2 - Kosti i mišići - 978-953-323-150-1 © 2008 Brijbasi Art Press Limited Sva prava pridržana. Niti jedan dio materijala ne smije biti kopiran, fotokopiran, reproduciran, preveden, iskazan u bilo kojem elektroničkom mediju ili u obliku čitljivom za stroj, ili reemitiran, u cijelosti ili djelomično, bez prethodne pisane suglasnosti.